Čitali ste o štetnosti vaše omiljene namirnice i za tjedan dana ste saznali nešto potpuno suprotno iz drugog izvora? Prehrana je tema puna poluistina koje se uzajamno podupiru. Naš članak, naime, proizlazi iz znanstvenih studija te ćete u njemu naći 15 provjerenih nutritivnih mitova koje je opovrgnulo vjerodostojno istraživanje.

15 najpoznatijih nutritivnih mitova

1. Sol uzrokuje visoki krvni tlak

Zrnca soli se povezuju s visokim krvnim tlakom, oštećenjem bubrega i rizikom smanjenja kognitivnih sposobnosti. Kuhinjska sol sadrži 40 % minerala natrija koji je potreban za naše funkcioniranje. Neke namirnice, ipak, na etiketi navode udio soli, druge samo sadržaj natrija te zato dolazi do čestih neusklađenosti. Ako si želite predočiti sadržaj soli u namirnicama, pomnožite količinu natrija s brojem 2,5 te ćete tako saznati realni udio soli u proizvodu.

Već poprilično mali, kao i veliki broj natrija, uzrokuje probleme u ljudskom organizmu.Niska razina natrija utječe na aktivnost mozga te se zato čovjek osjeća sporim i letargičnim. Suprotno tome, visoki unos natrija povezuje se s pojavom osteoporoze, bolestima bubrega, hipertenzijom ili srčanim oboljenjima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dnevni unos natrija ne bi trebao nadmašivati 1 500 mg, što odgovara količini od pola čajne žličice kuhinjske soli. Ukoliko se pridržavate ove preporučene količine, ne morate se bojati negativnog učinka natrija. [1] [2] [18]

Zašto se kuhinjska sol jodira? 

Jod se prirodno pojavljuje samo u onom povrću koje ga apsorbira kroz zemlju. Konzumacija povrća iz zemlje bez joda je, ipak, vodila ka deficitu te se zato 1920. godine sol počela jodirati u cijelom svijetu. Pošto svatko konzumira sol, ona je postala prigodno sredstvo kojim se cijela populacija opskrbljuje jodom.

Jod je pritom vrlo važan za funkcioniranje štitne žlijezde i njezinih hormona – tiroksina i trijodtironina. Nedostatak joda uzrokuje oboljenje zvano guša koje je povezano s otokom štitne žlijezde. Njegov nedostatak je naročito opasan u trudnoći jer je jod u potpunosti odgovoran za razvoj mozga ploda.[3] [19] [20] 

2. Zasićene masti i trans masti su jedno te isto

Zasićene i trans masti su u medijima predstavljane kao “loše masti” te ih radi tog atributa javnost smatra identičnima. Međutim, niti ovaj mit nije istinit. Trans masti su za naš organizam uistinu štetne, uzrokuju rizik od srčanih oboljenja, probleme s metabolizmom ili inzulinsku rezistenciju. Zasićene masti su u usporedbi s trans mastima značajno manje štetne.[13] 

Zasićene masti nalaze se u mesu, mliječnim proizvodima, palminom i kokosovom ulju. Na sobnoj temperaturi su u krutom stanju te se zato smatraju “krutim mastima”. U umjerenoj količini nisu štetne za organizam. Ukoliko zasićene masti tvore manje od 10% dnevnog unosa kalorija, uopće ih se ne morate bojati. Štetan može biti samo previsoki unos zasićenih masti što može povećati razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih oboljenja.[15] 

Trans masti se u prirodi ne pojavljuju, one su, naime, umjetno proizvedene dodatkom vodika u biljna ulja kako bi bila kruća. Povećavaju razinu “lošeg” LDL kolesterola te u isto vrijeme smanjuju sadržaj “dobrog” HDL kolesterola što uzrokuje rizik od srčanih oboljenja. Kod konzumacije trans masti je opasnost od kardiovaskularnih oboljenja 3x viša nego kod drugih tipova masti. Nalaze se u pomfritu, kolačima ili u obrocima iz fast fooda.[15] 

Ljudsko tijelo treba određeni unos masti za ispravno funkcioniranje organizma, ali trans masti za nas nemaju nikakvo značenje. Sigurno su značajno štetnije nego zasićene kiseline.

You might be interested in these products:

3. Morate popiti 2 litre vode dnevno  

I vi ste sve do sada bili uvjereni kako je dovoljno popiti 2 litre vode dnevno? Možda ćemo vas razočarati, međutim ovaj mit je već godinama opovrgnut. Unos vode je ključan za organizam, no 2 litre tekućine nisu dovoljne. Prema izvješću iz 2004. godine, žene bi trebale unositi 2,7 l, a muškarci 3,7 l vode dnevno. Ne smijemo zaboraviti niti na činjenicu da čovjek vodu unosi i iz hrane, a radi se o 20% ukupnog unosa tekućine. 

Poznato pravilo 2 litre vode nije istinito samo zbog toga što mokrenjem, znojenjem i disanjem ljudsko tijelo dnevno izluči otprilike jednaku količinu tekućine. Ne trebate niti intenzivno vježbati niti živjeti na ekvatoru da bi ste znojenjem izlučili 500 – 1000 ml vode. Ako redovito trenirate, unos vode biste trebali dodatno povisiti te tomu dodati još potrebne minerale. Ako želite saznati kakav učinak ima hidratacija na organizam, pročitajte naš članak Hidratacija prije, za vrijeme i poslije treninga te kako izbjeći dehidraciju. [4] [25]    

4. Bjelančevine štete kostima i bubrezima

Razlog straha od oboljenja bubrega zbog višeg unosa bjelančevina jest studija koja je više proteina u hrani smatrala povećanim teretom za bubrege. Kasnije istraživanje je, ipak, opovrgnulo rezultate navedene studije i potvrdilo je kako problemi s bubrezima nisu posljedica većeg sadržaja bjelančevina u prehrani. [1] 

Iduća tvrdnja povezuje konzumaciju bjelančevina s oboljenjima kostiju. Kod konzumacije proteina dolazi i do proizvodnje kiseline koju organizam neutralizira kalcijem iz zaliha u kostima. To je vodilo ka uvjerenju kako više proteina uzrokuje gubitak kostnog tkiva. Studije su, ipak, dokazale kako protein ne utječe na više kalcija u mokraći, već to čini sam kalcij. Što više kalcija unesemo u naše tijelo, tim više ćemo ga izlučiti. [1] 

Druge studije su potvrdile kako bjelančevine poboljšavaju apsorpciju kalcija i rast kosti. To, dakle, znači upravo suprotno; protein nije štetan za kosti, već ih uspijeva i štititi. Ne morate se bojati konzumirati bjelančevine jer razna istraživanja potvrđuju sigurnost povišenog unosa proteina i također njegov značaj kod redukcije mase. [1] [2]

5. Navečer ne smijete jesti ugljikohidrate 

Svi ugljikohidrati koje unesete poslije 18 sati se automatski mijenjaju u masti. Ovo uvjerenje poziva se na sporiji metabolizam noću i nižu razinu inzulina. Studije iz 2011. godine su, ipak, ovaj mit opovrgnule. Skupina sudionika konzumirala je 80% ugljikohidrata u noći i njihova se masa smanjivala značajnije nego kod testiranih osoba koje su unosile ugljikohidrate za vrijeme cijeloga dana. Sudionici večernje skupine su, također, navodili manji osjet gladi. Ovim rezultatima vas sigurno ne želimo uvjeriti da u večernjim satima povisite unos ugljikohidrata. Ukoliko ste se za vrijeme dana hranili razumno, a navečer osjećate glad, strah od ugljikohidrata je uzaludan. Možete mirno jesti nešto malo sa sadržajem ugljikohidrata, a, idealno, još i proteina. Time ćete doprinijeti rastu i regeneraciji mišića te ćete osim toga utišati i gladan želudac. Tražite inspiraciju za zdravu večeru? Možda će vas naš članak 6 brzih snackova koje si možete priuštiti prije spavanja inspirirati. [14] 

6. Crveno meso uzrokuje rak

Još jedan mit koji širi uzaludan strah jest tvrdnja da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak. Istraživanje iz 2014. godine navodi kako obrađeno crveno meso, uglavnom sušeno, može kod ljudi sa lošim načinom života povećavati rizik od raka. Umjereni unos crvenog mesa u kombinaciji s voćem, povrćem i vlaknima ne predstavlja prijetnju ozbiljnijem oboljenju. [1] 

Istraživanja su, ipak, potvrdila mogući rizik poliaromatičnih ugljikovodika koje sadrži sušeno meso. Prema znanstvenicima, potencijalno može štetiti genima, a samim time predstavljati određenu prijetnju. Sušeno meso ne pripada najzdravijim komponentama prehrane i njegova natprosječna konzumacija može, uz nezdrav način života, predstavljati siguran rizik. [1] 

7. Kava je nezdrava

Ovaj mit je najčešće povezivan sa sadržajem kofeina u kavi. Po mišljenju mnogih ljudi,uživatelji kave si zbog svoje ljubavi prema kofeinu ugrožavaju zdravlje, što nije istina. Znanstveno je dokazano kako se kofein apsorbira u cirkulaciju i potom dolazi do mozga gdje blokira adenozin. Ovaj proces uzrokuje povećanu razinu norepinefrina i dopamina te to izaziva porast aktivnosti neurona. Studije zato deklariraju pozitivni učinak kofeina na funkcioniranje mozga. Prema njima, kofein može poboljšati pamćenje, raspoloženje, vrijeme reakcije, ali i općenitu mentalnu funkciju. Kofein povisuje krvni tlak, ali kava sadrži i elemente s upravno suprotnim učinkom. Nazivaju se polifenoli i oni su važan sastavni dio kave jer smanjuju krvni tlak, ublažavaju rizik od srčanih oboljenja i poboljšavaju pritok krvi u mozak. [5] [6]

Kofein za organizam ima nekoliko benefita [7]:

• poboljšava fizičke performanse
• razlaže masti
• sadrži vitamine B2, B3, B5 te minerale mangan i kalij
• smanjuje rizik dijabetesa tipa 2
• smanjuje rizik od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti
• izvor je antioksidansa

Među ljudima se, ipak, stalno šire mitovi o kavi koji ni u kojem pogledu nisu istiniti. Sigurno ste i vi čuli ove zavaravajuće iskaze poput: [24]:

• popodnevna kava uzrokuje nesanicu
• kava vam pomaže otrijezniti se
• kava zakiseljuje
• ako budete pili kavu, nećete narasti
• trudne žene nikako ne smiju piti kavu

Ne dozvolite se zavarati alarmantnim vijestima i uvijek provjerite informacije iz više izvora. Ukoliko vas zanima korištenje kofeina za vrijeme treninga, pročitajte naš članak Kofein i kako njime povećati efekt svoga treninga.

8. Svježe voće i povrće je zdravije nego smrznuto

Svježe voće i povrće je sigurno ukusnije nego njihova smrznuta varijanta. U javnosti prevladava dojam da su i zdravije. Znali ste da se radi o mitu?

Svježe proizvode možemo podijeliti u dvije skupine [1]:

• koji dozrijevaju po branju – ako proizvod dozrijeva do prijevoza
• zrele za vrijeme berbe – proizvod je bran i prodavan već u zrelom stanju

Smrznuti proizvodi većinom dozrijevaju za vrijeme berbe i prije smrzavanja su minimalno obrađeni. Većina povrća i voća je prije zamrzavanja samo na nekoliko minuta zagrijana u toploj vodi. Ovaj proces deaktivira enzime koji uzrokuju neželjenu promjenu boje, mirisa, okusa ili nutritivnih vrijednosti. Kad bismo usporedili udio nutrijenata u voću prije i poslije zamrzavanja, ipak bismo pronašli male promjene u sastavu. Općenito su kod voća i povrća, ipak, zastupljeni slični nutrijenti u smrznutom i svježem stanju. [1] 

Za bolju usporedbu sadržaja nutrijenata između svježe i smrznute forme, pripremili smo za vas tablicu [22] [23]:

Sadržaj nutrijenata na 100 g	Svježe jagode	Smrznute jagode
Kalorije (kcal)	32	35
Bjelančevine(g)	0,7	0,4
Masti(g)	0,3	0,1
Ugljikohidrati(g)	7,7	9,1
Vlakna (g)	2,0	2,1
Voda (g)	90,9	90,0
Vitamin C (mg)	58,8	16,5
Vitamin E (mg)	0,3	0,3
Folna kiselina (mg)	0,024	0,017
Kalcij(mg)	16,0	16,0
Magnezij(mg)	13,0	11,0
Natrij(mg)	1,0	2,0
Kalij(mg)	153	148

9. Protein morate unijeti odmah poslije treninga

Jednoj od spornih tema pripada i tzv. “anabolički prozor”. Radi se o stanju organizma neposredno nakon treninga kada unos bjelančevina može u enormnoj količini poboljšati rast mišićne mase. Ovaj mit je bolje nazvati preuveličanim. Organizam treba nadopuniti bjelančevine nakon treninga kako tijelo ne bi došlo u katabolično stanje. Unositi 20 – 40 grama proteina do 2 sata poslije treninga je idealno, nije, ipak, obavezno kao što to diktira mit anaboličkog prozora. Važnije od vremena unosa proteina je cjelodnevni unos bjelančevina. Ukoliko vas interesira više o doziranju bjelančevina, pročitajte naš članak Kada i koliko proteina unositi za postizanje maksimalnih učinaka? [1] 

10. Žumanjci iz jajeta povisuju rizik od srčanih oboljenja

Tema jaja i kolesterol traje već desetljećima. Jaja su u određeno doba bila smatrana zdravima, kasnije opasnima a ove tvrdnje su se naokolo izmijenjivale. Utjecaj kolesterola na srčana oboljenja je i danas predmet istraživanja.

Strah od konzumacije jaja su osnovane na strahu od žumanjaka i njihovog sadržaja kolesterola. Rezultati istraživanja pokazuju kako konzumacija jaja povećava razinu dobrog HDL kolesterola i ne uzrokuje povećani rizik srčanih oboljenja. Pregled 17 studija s ukupnim brojem od 263 938 sudionika nije pokazao nikakav utjecaj jaja na rizik od srčanih oboljenja kod zdravih ljudi. Ukoliko ne pripadate među dijabetičare, nemojte imati strah od konzumacije jaja. Jaja, naime, pripadaju među namirnice s najvišim sadržajem nutrijenata i skoro svi se nalaze u žumanjku. Zbog nepotrebnih strahova od kolesterola, možete se isključivanjem jaja iz prehrane lišiti opskrbe važnim nutrijentima. [1] [2] 

11. Vaše tijelo treba redoviti detox

Sve više ljudi vjeruje u blagotvorne učinke detoksikacije organizma. Možda će vas iznenaditi da se radi o mitu.

Što je, zapravo, detox? Toksinama se smatraju materijali biljnog ili životinjskog podrijetla koji su za čovjeka otrovni. U njihove redove možemo uvrstiti i lijekove koji su u velikim količinama toksični. Moderni “detoks gurui” također ovdje uvrštavaju i teške metale, konzervacijske materijale i sve sintetičko. 2009. godine je bilo istraženo 10 društava koja se bave prodajom 15 detoksikacijskih proizvoda. Niti jedno od njih nije uspjelo imenovati jednu jedinu toksinu koju njihov proizvod uspijeva eliminirati. [1] [7] 

U našem organizmu se za odstranjivanje štetnih tvari brinu jetra, bubrezi, pluća te drugi organi. Smanjenjem unosa hrane koja je za ovaj proces potrebna, kočite prirodni detoksikacijski proces. Dijete kod kojih se piju samo smoothieji ili detoksikacijski čajevi nisu prigodne i mogu predstavljati potencijalan rizik za jetru i bubrege. Htjeli biste doznati još više o detoxu i čišćenju organizma? Pročitajte naš članak Detoxikacija – kako će vam promijeniti život 10 dana? [1] [8] [9] 

12. Kruh je nezdrav

Od kruha se deblja i gluten je štetan. Ovo su 2 najčešća argumenta kod protivnika peciva. Kruh zaista može biti izvor nepotrebnih kalorija, to zavisi uglavnom od namirnica koje u njega stavljate. Pecivo ljudima uđe u naviku uglavnom s kaloričnim namirnicama poput masla, džema ili meda. Na kruh, ipak, pašu i hranjive namirnice sa sadržajem vitamina i minerala poput povrća i voća. [1]

Kakav kruh odabrati?

Sigurno vas neće iznenaditi da “bijeli kruh” nije najprigodnijim pecivom. Značajno bolji izbor je integralno pecivo koje ima nekoliko prednosti. Kojih? [1] [16] [17]

• Ima niski glikemijski indeks – glikemijski indeks je vrijednost koja određuje kako se brzo jelo apsorbira i probavlja u organizmu. Razina šećera u krvi raste na osnovu visine glikemijskog indeksa.
• Ima niski inzulinski indeks – inzulinski indeks je vrijednost koja određuje koliko inzulina se izlučuje kod obrade jela. Namirnice s niskim inzulinskim indeksom manje opterećuju gušteraču kod proizvodnje inzulina.
• Ima veći sadržaj vlakana – naš organizam probavlja vlakna sporo, što produžuje osjet sitosti. Osim toga, vlakna smanjuju i “loši” LDL kolesterol, održavaju zdrava crijeva i normalan krvni tlak.

13. Organske namirnice su bolje

Organske namirnice nisu kemijski tretirane pesticidima ili herbicidima. Imaju li zahvaljujući tome više nutrijenata nego obične namirnice? Studija iz 2012. godine bavila se razlikom između organske i klasične hrane. Organske namirnice nisu pokazale više nutrijenata niti manji zdravstveni rizik. To znači da među njima ne postoje značajne razlike. Ako već kupujete obične ili organske namirnice, sadržaj nutrijenata im je jednak, jedino im je cijena različita. [11]

Ljudi daju prednost organskim namirnicama i iz ekoloških razloga, zbog predodžbe da organske namirnice manje opterećuju planetu. [11]:

• organsko mlijeko i mliječni proizvodi su glavni izvor emisije plinova staklenika
• proizvodnja jedne litre organskog mlijeka zahtijeva 80% više zemljane površine nego proizvodnja običnog mlijeka
• organsko mlijeko uzrokuje 20% viši potencijal za globalno zatopljenje
• kod proizvodnje organskog mlijeka se ispušta 60% više životinjskog otpada u izvore vode
• farme s organskim namirnicama uzrokuju 70% veći rizik od kiselih kiša

14. Vegetarijanska hrana je zdravija 

U javnosti općenito o vegetarijancima vlada predodžba kako su zdraviji jer ne unose toliku količinu masti kao oni ljudi koji konzumiraju meso. Mislite li da je to istina?

Vegetarijanska hrana je puna vitamina, minerala i nezasićenih masti. Ovaj tip prehrane se temelji na biljnoj prehrani i proizvodima životinjskog podrijetla s iznimkom mesa. Vegetarijanstvo štiti od kardiovaskularnih oboljenja, šećerne bolesti i visokog kolesterola. Kod svakog obroka je, ipak, potrebno kontrolirati sadržaj masti i ugljikohidrata, a to vrijedi i za vegetarijance. [12]

Oznaka “vegetarijansko” ili “vegansko” ne mora automatski značiti zdraviji izbor. Bezmesni proizvodi mogu sadržavati viši sadržaj šećera i ulja, slično kao njihova varijanta mesa. Kod konzumacije vegetarijanskih proizvoda, kontrola nutritivnih vrijednosti je jednako bitna kao kod običnih proizvoda. To znači da biti vegetarijanac ne znači odmah biti zdraviji. Važan je razuman sastav prehrane i uravnotežen unos nutrijenata. [13]

15. Trebali biste jesti 5 malih obroka dnevno

Čuli ste i vi za teoriju koja preporuča jedenje više malih obroka za vrijeme dana? I ovaj model prehrane je samo mit.

Znanstveno je potvrđeno da broj slijedova nema utjecaj na redukciju masti. Ako ste muškarac i vaš dnevni unos kalorija je 2 500 kcal, potpuno je svejedno hoćete li porcije podijeliti na 3 ili 5 slijedova. Prema nekim studijama, više manjih obroka može uzrokovati manji osjet zasićenja što može dovesti do povišenog unosa hrane. Jesti češće je s tog stajališta suvišno i može čak biti i štetno. Za ljudsko tijelo nije prirodno konstantno osjećati sitost. Nekad je bilo uobičajeno postiti s vremena na vrijeme i nije bilo uobičajeno jesti tako često kao danas. [1] [21] 

Kod konzumacije više slijedova za vrijeme dana metabolizam će se ubrzati samo neznatno. U usporedbi s klasična 3 slijeda, razlika u spaljivanju kalorija je minimalna, bolje rečeno nikakva. Ako se, ipak, za vrijeme dana osjećate gladnima, a navečer imate potrebu za prejedanjem, za vas konzumacija nekoliko malih obroka može biti idealna. [26]

Vjerujemo kako ste saznali nove informacije o prehrani, namirnicama i nutritivnim mitovima. Svidio vam se ovaj članak? Bit će nam drago ako ga podržite lajkom i dijeljenjem. 

Sources:

[1] Michael Hull - The top 19 nutrition myths of 2019 – https://examine.com/nutrition/awful-nutrition-myths/#summary6

[2] Kris Gunnars - 20 Mainstream Nutrition Myths (Debunked by Science) – https://www.healthline.com/nutrition/biggest-lies-of-nutrition

[3] Jeanie Lerche Davis - Salt: Don't Ban It Entirely – https://www.webmd.com/diet/features/salt-dont-ban-entirely#1

[4] Dietary Reference Intakes: Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate – http://www.nationalacademies.org/hmd/Reports/2004/Dietary-Reference-Intakes-Water-Potassium-Sodium-Chloride-and-Sulfate.aspx

[5] Is coffee good or bad for me? – https://www.bbc.co.uk/programmes/articles/33ZMcgqDsFpvCBvPHlYDcNT/is-coffee-good-or-bad-for-me

[6] Kris Gunnars - 13 Health Benefits of Coffee, Based on Science – https://www.healthline.com/nutrition/top-13-evidence-based-health-benefits-of-coffee

[7] Toxins – https://medlineplus.gov/ency/article/002331.htm

[8] Makkapati S., D'Agati V.D., Balsam L. - "Green Smoothie Cleanse" Causing Acute Oxalate Nephropathy – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29203127

[9] Kesavarapu K., Kang M., Shin J.J., Rothstein K., - Yogi Detox Tea: A Potential Cause of Acute Liver Failure – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/29204300

[10] Tehrene Firman - 20 Worst Food Myths That Still Persist – https://bestlifeonline.com/food-myths/

[11] Rob Johnston - The great organic myths: Why organic foods are an indulgence the world can't afford – https://www.independent.co.uk/environment/green-living/the-great-organic-myths-why-organic-foods-are-an-indulgence-the-world-cant-afford-818585.html

[12] Non-Vegetarian Vs A Vegetarian Diet: Which One Is Better And Why? – https://www.ndtv.com/health/non-veg-vs-veg-diet-which-one-is-better-and-why-1911835

[13] Alexandra Caspero - Building a Healthy Vegetarian Meal Myths and Facts – https://www.eatright.org/food/nutrition/vegetarian-and-special-diets/building-a-healthy-vegetarian-meal-myths-and-facts

[14] Krissy Kendall - 10 Nutrition Myths Debunked – https://www.bodybuilding.com/content/10-nutrition-myths-debunked.html

[15] Natalie Butler - Can fat be good for you? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/141442.php

[16] What Is The Food Insulin Index? – https://www.gisymbol.com/what-is-the-food-insulin-index/

[17] Amanda Gardner - 18 Health Benefits Of Whole Grains – https://www.huffpost.com/entry/whole-grains-health-benefits_n_5655022

[18] Yvette Brazier - How much salt should a person eat? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/146677.php

[19] Danilo Alfaro - What Is Iodized Salt? – https://www.thespruceeats.com/what-is-iodized-salt-995726

[20] Rachael Link - Should You Use Iodized Salt? – https://www.healthline.com/nutrition/iodized-salt

[21] Kris Gunnars - Top 11 Biggest Lies of Mainstream Nutrition – https://www.healthline.com/nutrition/11-biggest-lies-of-mainstream-nutrition

[22] Strawberries, raw – https://nutritiondata.self.com/facts/fruits-and-fruit-juices/2064/2

[23] Strawberries, frozen, unsweetened – https://nutritiondata.self.com/facts/fruits-and-fruit-juices/2066/2

[24] 11 Myths About Coffee You Need to Stop Believing Immediately – https://www.huffpost.com/entry/11-myths-about-coffee-you_b_7603758

[25] Christopher Labos - The Water Myth – https://www.mcgill.ca/oss/article/health-nutrition/water-myth

[26] Joyce Hendley - The 13 Biggest Nutrition and Food Myths Busted – http://www.eatingwell.com/article/16296/the-13-biggest-nutrition-and-food-myths-busted/