Sadržaj dokumenta
Koštice i sjemenke imaju visoke koncentracije vitamina, minerala, proteina, esencijalnih ulja i enzima. Pogledajte top 10 najzdravijih sjemenki na svijetu a također ćete saznati kako ih konzumirati kako biste iskoristili njihove povoljne učinke.
Kotrljaju se prema nama u svim mogućim veličinama, oblicima i bojama. Sjemenke su biljke u embrionalnoj fazi i izvor su hrane. Sadrže visoku koncentraciju vitamina, minerala, proteina, esencijalnih ulja i enzima. Ako tražite visokokvalitetan, hranjiv snack koji će Vas zasititi, sjemenke su super. Dakle, pogledajmo 10 najzdravijih sjemenki na svijetu i kako ih konzumirati.
Kako konzumirati sjemenke?
Sjemenke su život. Mnogo je jestivih sjemenki i trebali bismo ih konzumirati u sirovom stanju. Nakon izlaganja toplini, često produciraju toksične tvari, pa su vitamini, minerali i profili esencijalnih ulja denaturirani. Prženjem sjemenki njihova se klasifikacija kreće od namirnice koja živi do mrtve hrane. Ne postoji nikakvo sjeme na svijetu koje bi izdržalo prženje ili zagrijavanje bez toga da se ne unište njegove nutritivne komponente. Upamtite, sjemenke bismo trebali jesti prirodne – sirove. Možemo ih naravno dodavati u druga jela, ali trebali bismo izbjeći ona pržena ili prelivena čokoladom i slično.
TOP 10 najzdravijih sjemenki na svijetu
1) CHIA SJEMENKE
Preporučena doza: 1 žlica
Uzmite u obzir sljedeće činjenice o chia sjemenkama:
– imaju 2,5 puta više bjelančevina nego grah
– 3 puta su jači antioksidans nego borovnice
– imaju 3 puta više željeza nego špinat
– imaju 6 puta više kalcija nego mlijeko
– imaju 7 puta više vitamina C nego naranče
– imaju 8 puta više omega-3 nego losos
– imaju 10 puta više vlakana nego riža
– imaju 15 puta više magnezija nego brokula
Chia sjemenke su pune vitamina i minerala, izvrstan su izvor vlakana, bjelančevina, antioksidansa i najbogatiji su biljni izvor omega-3 masnih kiselina. Konzumiranje chia sjemenki može doprinijeti smanjenju bolova u zglobovima, može pomoći kod mršavljenja, one daju energiju i štite tijelo od ozbiljnih oboljenja poput dijabetesa i oboljenja srca. Chia sjemenke ne sadrže gluten što će cijeniti ljudi s intolerancijom na gluten ili averzijom prema glutenu.
Konzumiranje chia sjemenki može povećati razinu dugolančanih omega-3 masnih kiselina EPA za 30%, tvrdi nova studija iz State University Appalachian i University of North Carolina.
Konzumiranje chia sjemenki kao izvora alfa-linolenske kiseline (ALA) može biti korisno za zaštitu zdravlja srca i jetre.
Chia sjemenke izvor su alfa-linolenske kiseline (ALA), vrsta “kratkolančane“, omega-3 masne kiseline, dok je riba izvor “dugolančanih” masnih kiselina (EPA i DHA). U velikom broju istraživanja istaknuto je da se konzumiranje EPA i DHA dovodi u vezu s poboljšanjem zdravlja srca, funkcije mozga i drugim mogućim zdravstvenim prednostima poput poboljšanja simptoma depresije ili reumatoidnog artritisa. Studija nagovještava da ALA mogu izazvati redistribuciju masti a što je povezano sa zaštitom srca i jetre.
2) SJEMENKE KONOPLJE
Preporučena doza: 1 žlica
Sve više ljudi otkriva nutritivne prednosti sjemenki i ulja konoplje. Konoplja sadrži:
– svih 20 aminokiselina, uključujući 9 esencijalnih aminokiselina (EAA) koje naše tijelo nije sposobno producirati
– visoki udio bjelančevina koje ojačavaju imunitet i uklanjaju toksine
Konzumiranje sjemenki konoplje u bilo kojem obliku može pomoći kod zacjeljivanja kao i pomoći ljudima koji pate od oboljenja imunološkog deficita. Ovaj zaključak podržava i činjenica da je sjeme konoplje bilo korišteno za liječenje nutritivnih nedostataka uzrokovanih tuberkulozom.
Radi se o najvećem biljnom prirodnom izvoru esencijalnih masnih kiselina a konopljine sjemenke ih sadrže više nego lan ili bilo koji drugi orasi ili biljno ulje. Imaju izvrstan 3:1 omjer omega-6 linolne masne kiseline i omega-3 linolenske masne kiseline za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i cjelokupno jačanje imunološkog sustava.
Sjemenke konoplje izvrstan su vegetarijanski izvor bjelančevina koji se smatra jednostavno probavljivim. Također su bogat izvor fitonutrijenata, elemenata koji štite biljke od oboljenja a koji imaju benefite koji štite naš imunitet, krvotok, tkiva, stanice, kožu, organe i mitohondrije. Ne smijemo zaboraviti da su također najbogatiji poznati izvor polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina.
Prema stručnjacima, konoplja uzgajana za prehrambene svrhe praktično ne sadrži nikakav THC (manje od 0,3%). Kod obrade u konopljino ulje, sjemenke ili mlijeko, ovaj procenat još se smanjuje.
Najbolji način kako tijelu osigurati dovoljnu količinu aminokiselinskog materijala za stvaranje globulina jeste konzumiranje namirnica s visokim sadržajem globulinskih bjelančevina. S obzirom na to da proteini sjemena konoplje sadrže 65% globulin edistina, tj. sadrže veliku količinu albumina, znači da su dostupne bjelančevine u obliku sličnom onome koji se nalazi u krvnoj plazmi.
Konzumiranje sjemenki konoplje tijelu daje sve esencijalne aminokiseline potrebne za održanje zdravlja i pruža sve potrebne vrste i količinu aminokiselina koje su tijelu potrebne za tvorbu ljudskog albumina. Sjemenke konoplje mogu pomoći kod zacjeljivanja rana i također mogu pomoći ljudima koji pate od imunoloških oboljenja.
3) Sjemenke nara
Preporučena doza: pola šalice
Šipak ili nar bogat je izvor antioksidansa. Štiti tijelo od slobodnih radikala koji uzrokuju prijevremeno starenje. Jednostavno rečeno, sok od šipka povećava razinu kisika u krvi. Antioksidansi se bore sa slobodnim radikalima i sprječavaju nastanak raznih ugrušaka krvi. To poboljšava protok krvi i njezinu opskrbu kisikom u tijelu.
Šipak sadrži visoku količinu polifenola, oblika antioksidansa koji su pretpostavka za smanjenje rizika nastanka raka i infarkta miokarda. U suštini, sok od šipka sadrži tanine blagotvorne za zdravlje – antocijan i elaginsku kiselinu koji sadrže čak više antioksidansa nego zeleni čaj ili crno vino. Šipak s jestivim košticama ima visoki udio vitamina C i kalija. Jedan komad sadrži samo 80 kalorija i dobar je izvor vlakana.
Antioksidativna svojstva šipka sprječavaju oksidaciju lipoproteina niske gustoće. To u biti znači da šipak sprječava začepljenje vena prekomjernim mastima.
„Miševi koji su pili sok od šipka bili su sposobni znatno smanjiti razvoj ateroskleroze za najmanje 30%“, govori koautor studije, doktor Claudio Napoli, profesor medicine i kliničke patologije (University of Naples School of Medicine in Italy)
Zdravstvene prednosti šipka prodiru duboko u kosti. Smanjuju oštećenje hrskavice kod osoba koje pate od artritisa. Ovo voće ima sposobnost ublažiti upalu i bori se s enzimima koji hrskavicu oštećuju.
4) Sjemenke lana
Preporučena doza: 1-2 čajne žlice
Dijetalna vlakna u sjemenkama lana smanjuju porast razine masti u krvi nakon obroka i reguliraju apetit. Znanstvenici s Univerziteta u Kopenhagenu navode da sjemenke lana suzbijaju apetit i pomažu smanjiti tjelesnu težinu.
Lan se uzgaja već stoljećima, a u cijelom svijetu hvaljen je zbog svoje široke primjene. Hipokrat je pisao o blagotvornom djelovanju lana kod bolova u želucu, a francuski car Charlemagne čak je toliko podržavao sjemenke lana da je odobrio zakon gdje je tražio njihovu konzumaciju!
Glavni doprinos sjemenki lana za zdravlje je osobito zbog visokog sadržaja alfa-linolenske kiseline (ALA), dijetalnih vlakana i lignana. Esencijalna masna kiselina ALA djeluje protuupalno, reducira čimbenike koji pomažu upali i smanjuju razinu C reaktivnog proteina (CRP) u krvi, biomarkera upale. Djelovanjem ALA i lignana dokazano je da lan ima sposobnost zaustaviti porast tumora kod životinja i smanjiti rizik nastanka raka kod ljudi.
Lignani su fitoestrogeni, biljne tvari, koje imaju osobine antioksidansa i sličan efekt kao estrogeni. Fitoestrogeni pomažu stabilizirati razine hormona koje utječu na predmenstruacijske simptome i menopauzu. Potencijalno smanjuju rizik nastanka raka dojke i prostate.
Vlakna u sjemenkama lana poboljšavaju zdrav rad crijeva. Jedna čajna žlica sjemenki lana sadrži toliko vlakana kao pola šalice kuhanih zobenih mekinja. Otopljena vlakna lana smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik nastanka infarkta miokarda ili moždanog udara.
Mljevene sjemenke lana pružaju više nutritivnih prednosti nego cijelo sjeme. Možete ih kući samljeti u mlinu za kavu. Izvrstan su dodatak u pecivo, žitarice ili u smoothie.
5) Bučine sjemenke
Preporučena doza: pola šalice
Sjemenke lana su alkalne namirnice u svijetu punom visoko kiselih namirnica.
Dodajte bučine sjemenke u listu namirnica bogatih proteinom. Konzumiranje 100 grama sjemenki dat će Vam 54% dnevne potrebne doze bjelančevina. Većina nas uzima tablete i vitamine u kapsulama kako bismo dopunili manjak vitamina B. Sljedeći put probajte bučine sjemenke. Izvor su vitamina B, kao što je tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, vitamin B6 i folna kiselina.
Bučine sjemenke pomažu u borbi s depresijom. Kemijski sastojak L-triptofan tajni je dodatak za poboljšanje raspoloženja. Da li ste znali da bučine sjemenke mogu spriječiti stvaranje bubrežnih kamenaca? Studije su pokazale da bučine sjemenke mogu spriječiti stvaranje nekih specifičnih bubrežnih kamenaca koji se sastoje pretežno od oksalata kalcija.
Tajna bučinih sjemenki je da se čak bore protiv parazita, specijalno protiv trakavice.
6) Koštice marelice
Preporučena doza: četvrt šalice
Koštice marelice su kao i ostali orasi i sjemenke veoma hranjive. Među hranjive tvari koje sadrže spada i amigdalin koji je također poznat kao vitamin B17. Napada kancerogene stanice, a time pomaže spriječiti nastanak raka u tijelu. Amigdalin (B17) sastavni je dio stotine namirnica, no međutim one najbogatije njegovim sadržajem nestale su iz naših prehrambenih navika. Kod ljudi u cijelom svijetu koji još uvijek daju prednost tradicionalnoj prehrani zabilježena je mnogo manja učestalost oboljenja od raka. Namirnice koje su obuhvaćene u ovakvoj prehrani bogate su upravo amigdalinom.
Osim koštica marelice, primjer namirnica bogatih amigdalinom su i gorki bademi (okus amigdalina je gorak – slatki bademi ili koštice marelice koje nisu gorke ne sadrže ga). Sljedeće namirnice koje sadrže amigdalin su koštice jabuke, grožđa, bob, proso, većina bobičastog voća, manioka i mnogo drugih sjemenki. Ovdje svrstavamo također mahunarke, grah, žitarice – ali ne one oplemenjene.
Doktor Ernst T. Krebs Jr., biokemičar koji je prvi 1950. godine producirao laetril (koncentrirani amigdalin) preporučio je ljudima kao prevenciju raka konzumiranje 10 do 12 koštica marelice dnevno tijekom cijelog života . Vjerojatno ne bi oboljeli od raka, naime, izuzev Černobila.
7) Sjemenke sezama
Preporučena doza: četvrt šalice
Sjemenke sezama vjerojatno su najstariji začin ljudskog roda. Naročito se cijene zbog ulja koje je iznimno otporno na ustajalost.
Ne samo da su sjemenke sezama izvor mangana i bakra, već su također izvor kalcija, magnezija, željeza, fosfora, vitamina B1, cinka i dijetalnih vlakana. Osim ovih bitnih hranjivih tvari sadrže dvije jedinstvene tvari: sezamin i sezamolin. Obje tvari spadaju u skupinu specijalno hranjivih vlakana, nazivanih također lignani. Pokazalo se da utječu na smanjivanje razine kolesterola kod ljudi, a također smanjuju krvni tlak i porast vitamina E kod životinja. Otkrilo se da sezamin štiti jetru od oksidacijskog oštećenja.
8) Sjemenke suncokreta
Preporučena doza: četvrt šalice
Sjemenke suncokreta izvrstan su izvor vitamina E, glavnog antioksidansa koji je topljiv u mastima. Vitamin E cirkulira u cijelom tijelu i neutralizira slobodne radikale koji bi inače oštetili strukture koje sadrže masti i molekule poput staničnih membrana, moždanih stanica i kolesterola.
Sjemenke suncokreta imaju najveći sadržaj fitosterola od svih sjemenki. Fitosteroli su spojevi koji se nalaze u biljkama i imaju kemijsku strukturu veoma sličnu kolesterolu. Dovoljna količina fitosterola u namirnicama može voditi do smanjenja razine kolesterola, povećanja imuniteta organizma i prevencije nekih vrsta raka. Sjemenke su također dobar izvor magnezija. Mnogobrojne studije su pokazale da magnezij može ublažiti astmu, smanjiti krvni tlak i simptome migrene, glavobolju i također smanjiti rizik nastanka infarkta miokarda i moždanog udara.
9) Kumin
Preporučena doza: 1 čajna žlica
Kumin se koristio već u starom vijeku. Ova tradicionalna biljka već je stoljećima poznata naročito zbog svojih zdravstvenih doprinosa i ljekovitim svojstvima.
Koristan je kod probavnih poteškoća, a i kao antiseptik. Same sjemenke bogate su željezom i ojačavaju jetru. Ublažavaju simptome čak i obične prehlade. Ako imate problema s bolovima u grlu probajte dodati đumbir u vodu s kuminom. Bolovi će nestati.
I ako nemate specifično oboljenje, napitak s kuminom odlično će potaknuti Vaše tijelo. Navodi se da povisuje tjelesnu temperaturu te metabolizam postaje produktivniji. Smatra se ljekovitim biljem za bubrege i jetru i zbog toga također jača imunitet. Crne sjemenke kumina doprinose liječenju astme i artritisa.
10) Koštice grožđa
Preporučena doza: 1- 2 čajne žlice
Koštice grožđa imaju visoku koncentraciju vitamina E, flavonoida, linolenske kiseline i polifenola.
Ekstrakt grožđanih koštica može biti prevencija oboljenjima srca, poput visokog tlaka i kolesterola. Ograničenjem oksidacije masti i fenola u košticama možemo smanjiti rizik nastanka oboljenja srca, i to blokiranjem gomilanja krvnih pločica i smanjenjem upale.
Studija objavljena u časopisu Carcinogenesis pokazala je da ekstrakt sjemenki grožđa ubija stanice spinocelularnog karcinoma, dok one zdrave stanice ostaju neoštećene. Prema istraživanju objavljenom u Applied and Enviromental Microbiology sjemenke grožđa mogu također smanjiti infektivnost predstavnika norovirusa.
Želi li netko sjemenke? Napišite nam u komentare koje sjemenke VI volite i koje obično jedete. U slučaju da Vam se članak svidio i mislite da bi mogao pomoći i Vašim prijateljima i poznanicima, podijelite ga s njima.
Izvori:
• whfoods.com
• wikipedia.org
• anticancerinfo.co.uk
• ratical.org
• bodyecology.com
• chicagotribune.com