Sadržaj dokumenta
O njima kruži mnogo mitova. Tijekom godina svojeg postojanja našli su svoje zagovornike, ali i protivnike. Govorimo o umjetnim sladilima. Prije nego ih osudite kao štetne ili opasne, pročitajte ovaj članak. U njemu ćemo detaljno razmotriti sve ključne činjenice o umjetnim sladilima. Saznat ćete kako su nastala umjetna sladila, jesu li sigurna i koje su njihove prednosti i nedostaci.
Što su umjetna sladila?
Umjetna sladila su dodatci prehrani koji se koriste kao zamjena za šećer. Napitcima i jelima daju sladak okus te su čak i nekoliko puta slađi od šećera. Njihov plus je, međutim, što sadrže malo ili nikakve kalorije. Osim toga, kao zamjena za šećer prikladni su za osobe koje pate od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Izvrsna su alternativa za pečenje, kuhanje i zaslađivanje omiljenih napitaka. Termin “umjetna sladila” pritom označava [2] [3]:
- zamjene za šećer
- niskokalorična sladila
- beskalorična sladila
Među najpoznatijim umjetnim sladilima su aspartam, saharin, sukraloza i eventualno kalijev acesulfam. Koje su razlike među njima? U sljedećim redovima saznat ćete sve potrebne informacije o 4 najčešće korištena umjetna sladila. [2]
You might be interested in these products:
Najpoznatija umjetna sladila
Na tržištu je moguće pronaći nekoliko umjetnih sladila koja se razlikuju po svojstvima, ali i njihovoj uporabi. Kao sastojak u hrani danas ih možete pronaći gotovo posvuda, pa ih je dobro poznavati.
1. Saharin
Saharin je najstarije umjetno sladilo koje je 1879. godine sasvim slučajno otkrio Constantine Fahlberg. Nakon cijelog dana rada u laboratoriju, mladi doktorand nije oprao ruke te je, jedući pecivo, shvatio da ima slađi okus. To je bilo zbog ostataka ugljenog katrana koji su s njegovih ruku došli u kontakt s pecivom i tako je nastao saharin. [1]
Saharin je gotovo 300 puta slađi od stolnog šećera. Šarene vrećice saharina možete pronaći u kafićima i kod nas. Saharin se kao sastojak drugih namirnica nalazi u žvakaćim gumama, dijetnim napicima, džemovima i kozmetici. [4] [5]
Sedamdesetih godina saharin je bio označen kao opasan. No kasnije je više od 30 studija potvrdilo njegovu sigurnost za čovjeka. Zahvaljujući ovim studijama, danas je na tržištu i jedno je od najpopularnijih umjetnih sladila. [6]
2. Aspartam
Aspartam je 1965. godine također slučajno otkrio kemičar James Schlatter koji si je liznuo prst kada je podizao list papira. [7] Na tržištu se prvi put pojavio 1974. godine. U kemijskom smislu aspartam čine dvije aminokiseline. Slađi je 220 puta od običnog stolnog šećera i zato se upotrebljava u zaslađenim napitcima, žvakaćim gumama, ali i u žitaricama. Njegov nedostatak je u tome što se cijepa na visokim temperaturama i zbog toga nije prikladan za pečenje. Asocijacija FDA odobrila je uporabu aspartama 1996. godine u jelima i pićima. Tome je prethodilo više od 100 laboratorijskih i kliničkih ispitivanja. [13] [4] [5] [6]
Mitovi o aspartamu
1. Aspartam i rak
Aspartam je bio tema više mitova koji su bili pobijeni. Jedan od najpoznatijih tvrdi da aspartam povećava rizik od raka. Prema službenom saopćenju Nacionalnog instituta za istraživanje raka (NIC) – aspartam ne ulazi u krvotok i ne utječe na organe. U 2007. godini bila je provedena opsežna studija koja nije dokazala povezanost između aspartama i pojave raka. [12] [15]
2. Aspartam i dijabetes
Još jedan poznati mit tvrdi da aspartam uzrokuje intoleranciju na glukozu i dijabetes. Asocijacije poput FDA, Američko udruženje za dijabetes i Američka udruga za srce izdali su priopćenje da normalna konzumacija aspartama nema utjecaj na glikemijski indeks niti na apetit. U 2014. godini bila je provedena studija čija svrha je bila otkriti ima li aspartam utjecaj na razinu šećera u krvi. Rezultati nisu pokazali nikakve promjene u razini šećera tijekom njegove konzumacije. [12] [16]
3. Aspartam i dobivanje na težini
Aspartam navodno uzrokuje porast tjelesne težine, barem to tako tvrdi još jedan od mitova. Brojne studije, međutim, potvrđuju da ne uzrokuje dobivanje na težini. Kao zamjena za šećer u visokokaloričnim jelima može, baš naprotiv, podržati smanjenje tjelesne težine. Mitovi da umjetna sladila uzrokuju veću želju za slatkim nisu poduprti dokazima.
Studija iz 2012. godine proučavala je 4 različita napitka i njihov utjecaj na skladištenje tjelesne masti. Jedan je napitak bio zaslađen šećerom, drugi napitak bio je zaslađen aspartamom, treći je napitak bio poluobrano mlijeko, a četvrti voda. Rezultati napitka s aspartamom bili su vrlo slični onima od vode. To znači da aspartam ne uzrokuje dobivanje na težini niti povećanje količine tjelesne masti. [12] [16]
4. Aspartam i glavobolje
Aspartam uzrokuje glavobolje. Još jedan mit o aspartamu koji je studija pokazala neistinitim. Istraživanje je bilo provedeno na ljudima koji su navodili opetovane glavobolje nakon konzumiranja aspartama. Znanstvenici su koristili metodu slijepog kušanja. 35% sudionika imalo je bolove nakon aspartama, ali 45% ih je imalo bolove nakon placeba. [14]
3. Sukraloza
Sukraloza je otkrivena 1976. godine. Iza njenog otkrića stoji znanstvenik koji je krivo shvatio zadane upute. U namirnicama se sukraloza javlja prilično često. Može se naći u jogurtima, dijetnim napicima ili sirupima. [4] [5] [8]
Sukraloza nastaje kemijskim postupkom od više koraka iz šećera. Otprilike je 600 puta slađa od stolnog šećera i pritom je bez kalorija. Njezina ključna prednost je otpornost na visoke temperature te se stoga koristi kod pečenja ili zaslađivanja vrućih napitaka. [4]
4. Kalijev acesulfam
Kalijev acesulfam je približno 200 puta slađi od saharoze, a time i od klasičnog šećera. Zbog svog gorkog okusa često se kombinira s drugim sladilima poput aspartama ili saharina.
Zanima vas je li i Ace-K otkriven slučajno? Zaista jest, a otkrio ga je Carl Klauss 1967. godine. [4] [5] Službeno je odobren od 1983. godine, a njegovu sigurnost potvrđuje više od 90 studija. Kalijev acesulfam možete pronaći u dijetnim napicima, ledenim čajevima ili u zimnici. [5] [6]
Za bolje snalaženje u razlikama između umjetnih sladila pogledajte tablicu u nastavku:
| Kalijev acesulfam | E 950 | 200x slađi | zaslađeni napici, ledeni čajevi, zimnica | da | 1967 |
| Aspartam | E 951 | 220x slađi | zaslađeni napici, žvakaće gume, žitarice | ne | 1965 |
| Saharin | E 954 | 300x slađi | žvakaće gume, dijetni napici, džemovi, kozmetika | da | 1879 |
| Sukraloza | E 955 | 600x slađi | jogurti, zaslađeni napici, sirupi | da | 1976 |
Jesu li umjetna sladila štetna?
Odakle su nastale sumnje oko umjetnih sladila? Postoje studije koje ukazuju na štetne učinke umjetnih sladila. Međutim, većina njih ima nedostatke. Provedene su na životinjama, na malim uzorcima, s vrlo visokim dozama ili su njihovi rezultati statistički nevažni. [17]
Zato ne morate brinuti. Sladila koja su dostupna na tržištu temeljito su istražena, a njihova sigurnost potvrđena je u mnogim istraživanjima. Nije moguće staviti na tržište novo umjetno sladilo bez odobrenja nadležnih tijela. Slično kao i drugi aditivi, sladila podliježu procjeni sigurnosti. U Europskoj uniji za regulaciju aditiva odgovorni su Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije. Komisija i države članice odlučuju koji će se aditivi koristiti i u kojim količinama. Rade samo s relevantnim dokazima koji potvrđuju neškodljivost hrane za zdravlje. [18]
Opsežna istraživanja potvrdila su sigurnost 6 niskokaloričnih sladila u Europi i SAD-u. Tu se ubrajaju aspartam, saharin, sukraloza, kalijev acesulfam, ali i neotam i stevija, koja je pak jedna od prirodnih zamjena za šećer. Preporučena dnevna doza određena je za svako od ovih sladila. [17]
Dnevna doza umjetnih sladila
Slično kao i ostali dodatci prehrani i umjetna sladila imaju dnevnu odobrenu dozu čije se prekoračenje ne preporučuje. U tablici navodimo optimalnu dozu najpoznatijih umjetnih sladila [4]:
| Sukraloza | 5 mg | 300 mg | 400 mg |
| Saharin | 15 mg | 900 mg | 1200 mg |
| Kalijev acesulfam | 15 mg | 900 mg | 1200 mg |
| Aspartam | 50 mg | 3000 mg | 4000 mg |
Nuspojave umjetnih sladila
Svakako vrijedi spomenuti upozorenje o upotrebi aspartama za osobe sa specifičnim bolestima. Aspartam bi trebale izbjegavati osobe koje pate od metaboličkog poremećaja fenilketonurije i neurološke bolesti koja se naziva tardivna diskinezija. Fenilketonurija je genetska bolest u kojoj fenilalanin izaziva ozbiljne zdravstvene probleme.
Fenilalanin nije pogodan ni za ljude koji pate od odgođene diskinezije. Ta je bolest nuspojava kod liječenja šizofrenije. Njegov sadržaj u aspartamu može uzrokovati nekontrolirane pokrete mišića tipične za tardivnu diskineziju. [9] [10] [11]
Nedostatak kod nekih umjetnih sladila je njihov gorki okus. Da bi to izbjegli, proizvođači koriste različite kombinacije umjetnih sladila.
Drugi nedostatak su njihova svojstva kod pečenja i kuhanja. Naime, nisu ista kao kod šećera i zato pečeni proizvod može biti svjetliji ili gušći. Za razliku od šećera, umjetna sladila ne mogu zadržati vlagu. Iz tog razloga se tijesto s umjetnim sladilom brže suši. [19]
Stalno se pojavljuju nova istraživanja koja provjeravaju prikladnost umjetnih sladila prije nego što se nađu u trgovinama. Umjetna sladila imaju svoje prednosti i mane. Oni mogu biti neophodni za osobe s intolerancijom na glukozu. Za one koji žele smršavjeti, vrlo su pogodna alternativa. Stoga mogu biti korisna i za sportaše.
Jeste li prilikom čitanja ovog članka saznali sve potrebno o umjetnim sladilima? Možete li sada bolje razlikovati saharin, aspartam i sukralozu? Vjerujemo da ste odgovorili “da” te da vam je ovaj članak bio od koristi. Ako želite da i vaši prijatelji otkriju istinu o umjetnim sladilima, ne oklijevajte i podržite članak dijeljenjem.
[1] Harald Sack - Ira Remsen and Saccharin – http://scihi.org/ira-remsen-saccharin/
[2] What are artificial sweeteners? – https://www.webmd.com/diabetes/qa/what-are-artificial-sweeteners
[3] Sanchari Chattopadhyay, Utpal Raychaudhuri, and Runu Chakraborty - Artificial sweeteners – a review – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3982014/
[4] Jenna Fletcher - What are the best sweeteners for people with diabetes? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/323469.php
[5] The Skinny On Sweet: The Truth About 4 Common Artificial Sweeteners – https://www.bodybuilding.com/fun/skinny-on-sweet-the-truth-about-4-common-artificial-sweeteners.html
[6] Stevia and Sugar Substitutes – https://www.webmd.com/diet/stevia-sugar-substitutes#1
[7] Vinoy Shrivastava, Tabassum Zafar - Aspartame: Effects and Awareness – https://www.researchgate.net/publication/316545292_Aspartame_Effects_and_Awareness
[8] Hrefna Palsdottir - Sucralose (Splenda): Good or Bad? – https://www.healthline.com/nutrition/sucralose-good-or-bad
[9] Charlotte Lillis - What are the side effects of aspartame? – https://www.medicalnewstoday.com/articles/322266.php
[10] Katherine Zeratsky - My favorite diet soda has a warning about phenylalanine. Is phenylalanine bad for your health? – https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/nutrition-and-healthy-eating/expert-answers/phenylalanine/faq-20058361
[11] Natalie Butler - The Truth About Aspartame Side Effects – https://www.healthline.com/health/aspartame-side-effects
[12] Rosanne Rust - Debunking Myths on Aspartame, Part I – https://aspartame.org/debunking-myths-aspartame-part/
[13] Debunking 4 Myths About the Causes of Memory Loss – http://perceptabrain.com/blog/memory-loss-causes/
[14] Joe Cohen - Artificial Sweeteners: The Good, The Bad, & The Untrue – https://selfhacked.com/blog/interesting-facts-artificial-sweeteners/
[15] Artificial sweeteners do not increase cancer risk – https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/causes-of-cancer/cancer-controversies/do-artificial-sweeteners-cause-cancer
[16] Myth or Fact: Metabolic Syndrome. [https://caloriecontrol.org/myth-fact-metabolic-syndrome/
[17] Kirtida R. Tandel - Sugar substitutes: Health controversy over perceived benefits – https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3198517/
[18] Sweeteners – https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/sweeteners
[19] Crystal Ayres - 18 Advantages and Disadvantages of Artificial Sweeteners – https://connectusfund.org/7-advantages-and-disadvantages-of-artificial-sweeteners